Dragi roditelji, tijekom studenog ovdje možete anonimno postaviti pitanja i izraziti nedoumice koje vas muče u odgoju vaše djece, a povezane su uz maloljetničku konzumaciju alkohola. Na najčešća pitanja odgovorit će magistra socijalne pedagogije Sonja Jarebica iz udruge „Ti si ok“, i to na ovoj stranici.
Mentalno zdravlje je – prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije - stanje blagostanja u kojem osoba ostvaruje sve svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, produktivna je i daje svoj doprinos zajednici. Drugim riječima, mentalno zdrava mlada osoba puna je optimizma, zadovoljstva, potvrđuje se u socijalnoj sredini, samostalno prevladava zahtjeve i teškoće u životu.
No, kod jednog dijela mladih tijekom adolescencije, koja se događa tijekom kratkog razdoblja i rezultira intenzivnim promjenama u psihičkom i psihosocijalnom funkcioniranju, mogu se dogoditi realni problemi s mentalnim zdravljem. Najčešći znakovi narušenog mentalnog zdravlja su nisko samopoštovanje, osjećaj neprihvaćenosti, neshvaćenosti i nesigurnosti, pa i odbačenosti.
Adolescencija je razdoblje eksperimentiranja, traženja uzbuđenja, izlaganja rizicima, zbog čega se mogu javiti problemi i poremećaji. Potrebu da se opuste, smanje napetost, prevladaju neugodne emocije, mladi ujedno postižu i konzumacijom alkohola što narušava njihovo mentalno zdravlje.
Nažalost, kod jednog postotka mladih konzumacija alkohola razvija se na način da mladu osobu počinje ometati u funkcioniranju u obiteljskom i školskom okruženju i grupama vršnjaka. Agresija ili pak usamljivanje i izolacija od društvene sredine moguće su posljedice takve situacije koja nije nimalo bezazlena i ne treba ju podcjenjivati ili umanjivati njezin značaj. Nasuprot tome, potrebno je takvo rizično ponašanje shvatiti ozbiljno i pomoći mladoj osobi da osvijesti problem i ozbiljno shvati moguće trajne posljedice za svoje fizičko i mentalno zdravlje.
S druge strane, kod određenog broja mladih mogu se pojaviti tužna razdoblja, preosjetljivost, plačljivost i tuga zbog obiteljskih problema, neuspjeha u školi ili neostvarenosti u emotivnoj vezi ili odnosu s vršnjacima.
Naime, mladi pred sobom imaju razvojne ciljeve - odvojiti se od roditelja, postići autonomiju, obrazovati se, ostvariti prijateljske odnose, uči u romantičnu vezu, zaposliti se. Ako ne uspiju samostalno prevladati teškoće na koje naiđu ili se ne obrate za pomoć i podršku roditeljima ili stručnim osobama, mogu imati problema s narušenim mentalnim zdravljem. Zato je važno da roditelji i odrasle osobe iz socijalnog okruženja pomognu mladoj osobi da razgovara o svojem problemu.
Odgoj djece, a posebno mladih, uvijek je velik izazov. U odrastanju mladih ima puno lijepih i sretnih trenutaka, no i teških razdoblja. U tim teškim razdobljima roditelj mora pokazati veću snagu, odvažnost, ljubav i spremnost da pomogne u prevladavanju krize, što će rezultirati suradnjom između roditelja i djeteta.
Stoga je od posebne važnosti imati dobar odnos s djetetom. On se stvara od rođenja djeteta i zasnovan je na podršci, ljubavi, brizi, posvećenosti, razumijevanju, nadzoru, kvalitetnoj komunikaciji, povjerenju, jasno postavljenim granicama i disciplini – a sve to su važni čimbenici za zaštitu mentalnog zdravlja djeteta. S druge strane, ako dijete osjeća odbacivanje i nezainteresiranost roditelja, rizik za neprihvatljiva ponašanja je visok.
Mlada osoba mora osjetiti ljubav i podršku roditelja jer to je jamstvo da će i sam usvojiti takvo ponašanje i odnose, vjerovati da vrijedi i da može (za)dobiti ljubav i poštovanje roditelja.
Roditeljska uvjetovanja tijekom odrastanja (ako to napraviš, dobit ćeš / volim te kada… / moraš… / ne smiješ…) doprinose tome da dijete ne prihvaća sebe, ne vjeruje u sebe i svoje sposobnosti. Takav odnos rezultirat će time da mlada osoba teško prihvaća druge, ne vjeruje im, ljubomorna je na vršnjake te može svojim rizičnim ponašanjima štetiti sebi i drugima.
Roditelji mogu pomoći i zaštititi mentalno zdravlje djeteta dobrim postupcima, pozitivnim emocijama prema djetetu, izbjegavanjem pretjeranog kritiziranja, sukobljavanja, prigovaranja, konstantnim izražavanjem nezadovoljstva svime što dijete napravi.
Iz prakse mogu primijetiti da roditelji naglašeno kažnjavaju djecu bezrazložnim i prevelikim kaznama, da ima puno fizičkih kažnjavanja, uvjetovanih ljubavi u kojima se dijete mora pokoriti zahtjevu roditelja kako bi dobilo ljubav i pažnju. Također, često susrećem akademski jako uspješnu djecu, ali djecu koja nisu doživjela toplinu i razumijevanje roditelja, koja što god učinila, nikada svoje roditelje nisu učinili „sretnima“. Kontinuirano su tijekom života primali kritike i prigovaranja i ne osjećaju da su, bez obzira na uspjehe, zadobili ljubav i poštovanje roditelja. Takvi odnosi narušavaju mentalno zdravlje djeteta i vode različitim oblicima rizičnog ponašanja pa tako i konzumiranja alkohola.
Roditelj mora prihvatiti dijete i uvažiti ga bez obzira na probleme kako bi ono sačuvalo svoj integritet i dostojanstvo. Uz podršku roditelja dijete će se moći ostvariti kao zrela osoba, pronaći svoj identitet, postati neovisna i samostalna osoba u prevladavanju životnih teškoća kojih će zasigurno u životu biti.
U ovom podcastu ambasadori kampanje razmijenili su svoja razmišljanja i iskustva o odgoju i izazovima maloljetničke konzumacije alkohola, a na sva pitanja koja ih muče, odgovore je dala Sonja Jarebica, socijalna pedagoginja s više od 35 godina iskustva rada s djecom i mladima.
Slobodne aktivnosti važne su za pravilan rast i razvoj djece i mladih. Uključivanjem djece u izvannastavne aktivnosti možemo izbjeći da neorganizirano provode slobodno vrijeme i pritom doprinijeti prevenciji rizičnih ponašanja.