Tinejdžersko doba u doba pandemije: tri stvari koje svaki roditelj treba znati

Istraživanja pokazuju kako je tinejdžersko pijenje alkohola u opadanju - kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, a osobito je, uz pijenje barem jednom u životu, smanjeno i ekscesivno epizodično pijenje, tzv. binge drinking. Ipak, pokazatelj kako je prosječno u Europi više od tri četvrtine (79 %) učenika pilo alkohol u svom životu, svakako potiče roditelje na promišljanje o rizicima kojima je izloženo njihovo dijete te na pojačanu brigu o prevenciji maloljetničke konzumacije alkohola.

Mladi su uvjereni da alkohol stvara ugodu, podiže raspoloženje i da se uz alkohol mogu dobro zabaviti. Pritom često znamo čuti roditelje kako kažu „nije moje dijete takvo“, „ono zna što smije“, „zna da je alkohol štetan“ i sl. Također su sigurni da se njihovo dijete neće upuštati u eksperimentiranja s konzumiranjem alkohola uslijed čega nedovoljno uočavaju početne probleme, što može rezultirati kasnijim rizičnim ponašanjem.

Zato je za roditelje važno znati koje su sve specifičnosti tinejdžerskog razdoblja kako bi pravovremeno mogli reagirati i spoznati koja su ponašanja rizična.

Pritisak vršnjaka jači od upozorenja roditelja

Znajući da je adolescentima posebno važno da ih njihovi vršnjaci prihvate, teško se mogu suprotstaviti nagovaranju i u pravilu popuste. Važno je naglasiti da je u vrijeme pandemijske krize, online nastave, rada od kuće roditelja, socijalne izolacije, kao i zbog posljedica potresa - mladima uskraćena prilika odrastanja i prolaska životnih iskustava i radosti unutar vršnjačkih skupina.

Izostajala je mogućnost pozitivnog potvrđivanja pred vršnjacima koji ih bezuvjetno prihvaćaju i uz koje mogu izgraditi sliku o sebi kao prihvatljivim osobama u društvu. Mladi, koji nisu prihvaćeni u društvu, unatoč svoj podršci i ljubavi svoje obitelji, ne osjećaju se kao poželjne osobe i osobe vrijedne uvažavanja. Jedan od načina izlaska iz te emocionalne ranjivosti je i konzumiranje alkohola kako bi se na trenutak osjećali sretno i zadovoljno.

Traganje za vlastitim identitetom

Tinejdžersko doba je u pravilu razdoblje sazrijevanja u kojem djeca napuštaju sigurno djetinjstvo te tragaju za vlastitim identitetom, a ispunjeno je i mnogim nerazumijevanjima i sukobima s roditeljima.

Roditelji bi trebali znati da je to vrijeme kada u razmišljanju mladih dolazi do tipičnih kognitivnih pogrešaka. Naime, mladi su u tom razdoblju skloni rizičnom ponašanju i mislima da su neranjivi, da im se ništa ne može dogoditi, da sve razumiju i znaju te da im savjeti odraslih ne trebaju. Naglašeno su usmjereni na sadašnjost, egocentrični su, skloni traženju uzbuđenja i potvrđivanja. Sva nastojanja roditelja da ih savjetuju i usmjeravaju su nedjelotvorna, a često ih djeca ne prihvaćaju.

Taj prividan osjećaj neranjivosti i mišljenja da se ništa loše neće dogoditi stvaraju visok rizik upuštanja u opasnosti. Tako bivaju skloniji donositi kratkoročne odluke, tipično usmjerene na sadašnjost i taj trenutak, te se lako upustiti u asocijalna ponašanja.

Nekontroliranom konzumacijom alkohola kod mladih ponekad je dovoljan trenutak u kojem netko predloži „ajmo se razbiti, ajmo se potući…“, da se svi uključe ne razmišljajući o posljedicama. Kad si pijan, lako se uključiš u tučnjavu, uništavanje, rušenje, a ishodi su nerijetko i trajne posljedice za mladu osobu: od prekida školovanja, preko kaznene odgovornosti, ugrožavanja zdravlja, a ponekad i posljedica sa smrtnim ishodima.

Pandemija donijela nove izazove

Ova generacija mladih - u vrijeme kada su trebali živjeti opuštenim i razigranim mladenačkim život, družiti se, baviti sportom, zaljubljivati, putovati i pronaći svoje mjesto među vršnjacima - susreli su se s brigama, strahom, nesigurnošću i neizvjesnošću do kada će sve to trajati. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih roditelji i odrasli moraju preuzeti odgovornost za psihosocijalno zdravlje djece i mladih.

Pritom je jako važno da obiteljski odgoj pomogne mladima da ne požele sve nadoknaditi naglo i brzo dolaskom nove školske godine.